I podjoh ja tako, jedne subote sa puno nade i očekivanja na Forum o proučavanju, zaštiti i promociji stećaka u naš Historijski Muzej. Kontam nešto forum je, ko biva : sastanak ili medij na kojem se mogu razmjenjivati ideje i stavovi o određenom pitanju, kad ono ispade američka verzija riječi forum : a court or tribunal.

Pa pošto nisam baš imao sagovornika, il možda jesam, al od dogmastičnog pristupa ne ukaza se prilika, rekoh sebi da možda nešto napišem.

Da se odmah ogradim i kažem da ni najmanje ne želim da umanjujem bilo čiji doprinos istraživanju stećaka i čak veoma cijenim to što rade. Sva istraživanja sa svih mogućih gledišta su zaista dobro došla i pozdravljam sve predstavljene aktivnosti na ovom forumu i želim svima sreću i uspjeh u daljnjem radu.

Veoma mi se svidio pristup Eme Mazrak i sagledavanja stećka iz ugla historije umjetnosti i nježni, gotovo zaljubljeni pogled na ostatke vremena koje je prošlo.

Podsjetila me je na Marian Wenzel i njen pristup stećcima.

a-records-of-marian-wenzel-1558087999

Krasan text sam našao o Marian, prilično šturo predstavljene na forumu, šteta, vjerovatno zbog izuzetne hladnoće u prostoru muzeja :   https://www.oslobodjenje.ba/o2/kultura/sarajevo-history-book-zapis-o-marian-wenzel-457332

A ja naravno, kao i uvijek koristim priliku da iznesem svoju tvrdnju da ovaj svijet zavisi od žena i naravno, kao i uvijek, uz muzičku podlogu :

Najviše od svega mi se svidja pokušaj pravljenja baze za prikupljanje podataka o stećcima : http://stecakmap.info/

Vrlo rado ću, ako to nije već neko uradio, dodati moj doprinos sa nalazištima sa Bjelašnice, naravno ako postoji interes sa njihove strane. I svakako, najveće nalazište, koje sam do sada pronašao u selu Bitunja, kod Stoca, sa ostacima drevnog grada, velikog broja bunara, što ukazuje na nekadašnju veliku naseljenost tog prostora  i nalazišta oko 280 stećaka, sa jasnom naznakom da su se tu i pravili od postojećih stijena.

bitunja

Evo navodim i izjavu Edina Bujaka iz intervjua Aljazeera iz 2018, gdje kaže da prema spisima našeg dobrog i dragog Šefika Bešlagića iz 70tih imamo oko 70000 stecaka .

Pa zatim pretpostavlja ( korektno izrečeno, a ne tvrdi ) : „Tako na primjer, ranije je na području Jajca bilo evidentirano nešto više od stotinu stećaka, a danas znamo da ih ima više od 360. To je dobar indikator da ih ima još dosta „skrivenih“ o čemu svjedoče podaci koji pristižu svakodnevno sa terena. Na osnovu toga može se slobodno pretpostaviti da ih je bilo više od 100.000 što je zaista nevjerovatna brojka.“

U predstavljanjima radova na forumu je naveden nedostatak podrške (vlasti, onih koji dijele pare), ali i svijetli primjeri arheoloških istraživanja na nekoliko lokaliteta u BiH i Čepikućama, HR. Lijepi primjeri iz Crne Gore, takodjer.

Uglavnom bilo je dosta kuknjave i spominjanja ugroženosti struke, ali ono što je meni paralo uši je miješanje, da ne kažem brkanje stručnih izraza od samopredstavljenih stručnjaka. Ja nisam nikakav stručnjak, da se odmah zna!

Na osnovu iznesenih podataka, zorno je da se radi o zanemarivom broju istraženih, u odnosu na ukupan broj stećaka. Zajedno sa neistraženim stećcima sa natpisima da neko leži ispod, (kako ja pretpostavljam, a slobodno me ispravite) ukupno se radi o par procenata stećaka koji su korišteni kao nadgrobni spomenici u srednjem vijeku u odnosu na ukupan broj stećaka.

Pa sam, shodno tome pokušao otvaranje foruma, kao ko biva, sastanka ili medija na kojem se mogu razmjenjivati ideje i stavovi o određenom pitanju, koje je izgledalo ovako nekako :

Para mi uši spominjanje struke i tvrdnje da stećci predstavljaju nadgrobnike, a njihova nalazišta se nazivaju nekropolama. Pitao sam koja stručna ili naučna metoda je korištena za mnogostruko upotrebljenu tvrdnju da se u slučaju stećaka radi o nadgrobnicima i grobljima, a sve na osnovu par procenata ispitanih i dokazanih uzoraka.

Ili da prevedem sada, tad nisam stigao, na jednostavan primjer :

Ako ne osporno, sa mnogo dokaza utvrdimo da je 10,20 ili nevjerovatniih 30% ljudi koji čitaju ovaj moj bezveze članak, izuzetno obrazovano, meni nije poznata, a volio bih da saznam, koja naučna ili stručna metoda može iskazati na osnovu ovog potvrdjenog procenta tvrdnju da je 100% čitalaca ovog članka izuzetno obrazovana.

Ja bih to ipak sa svojim nestručnim pristupom, a Vi mi kažite ako griješim, to nazvao pretpostavkom, jer bi tvrdnja, zvučala neozbiljno.

Dakle, kad to prevedemo na stećke imamo mali procenat dokaza u odnosu na ukupan broj, da je stećak nagrobni spomenik iz perioda srednjeg vijeka.

Shodno tome, meni, a ko sam ja, ne izgleda baš stručno iskazana tvrdnja da se radi o nadgrobnim spomenicima iz srednjeg vijeka.

S obzirom da je odgovor počeo rečenicom da pojedini kvazi (a to Vam znači tobožnji, vajni, polu, nadri, ukratko negativan kontekst) izvori, dalje nije ni bitno, forum je iz, ko biva : sastanak ili medij na kojem se mogu razmjenjivati ideje i stavovi o određenom pitanju, automatski postao američka verzija : a court or tribunal (što znači sud ili osuda). Da još dodam odredjeni broj upućenih mi pogleda tipa : Ma ko je taj …

Volio bih da sam imao priliku da samo porazgovaramo o stručnoj terminologiji i da „tvrdnju“ da su stećci nadgrobni spomenici kanališemo i na korektan način iskažemo : Da na osnovu arheološki ispitanih uzoraka (ako ima još nekih drugih, bilo bi mi drago da čujem) možemo pretpostaviti da se odredjeni broj stećaka (ili ako je neko baš hrabar da kaže svi) se koristio kao nadgrobni spomenik u srednjem vijeku.

Čini mi se da iskazivanje pretpostavke umjesto tvrdnje, po mom skromnom mišljenju,  u ovom slučaju bi prikazalo više stručni, a manje dogmatski pristup.

Opet da ponovim ne želim osporavati bilo čiji rad, ali mi se čini da je nešto trulo u državi Danskoj…

A u toj truloj, ne budi primjenjeno, Danskoj postavljena je teza, a zatim je ponavljanjem postala tvrdnja, da su stećci nadgrobni srednjovjekovni spomenici.

„Izraz dogma generalno se koristi da bi se označio temeljni princip jedne vjere, ili onih filozofski formuliranih uvjerenja koja su postavljena u osnovi datih učenja. Značaj i snaga dogme se ogleda u tome što se ne smije dovesti u pitanje od strane vjernika, odnosno sljedbenika. Osim u vjerskim ili filozofskim sistemima pojam se u datom smislu može široko primijeniti u različitim disciplinama.“ Kaže Wikipedia, ako je možemo uzeti kao vjerodostojnu .

Ako malo bolje zagrebete historiju ove naše da prostiš Bosne, dogma nije bila, a niti će biti dobro došla na ovim prostorima…

A tek bih sad nastavio sa svojim heretičkim ili kako sam od stručnjaka ničim izazvan, čuo kvazi pristupom.

Ni na koji način ne poričem da su, ne samo u srednjem vijeku, postojeći stećci korišteni kao nadgrobni spomenici. Ljudi to i dokazali.

Moje iskustvo me upućuje da za prepoznavanje stećaka moramo pristupiti sa puno više različitih gledišta. Ovo zvanično predstavljeno jeste jedno od gledišta, ali definitivno nije jedino.

Meni je jasan strah od ezoteričkog pristupa. Ezoterija nosi sa sobom mnogo iskušenja raznih vrsta, ali previše stvari upućuje da stećak nije „nakav“ kamen …

Ezoteriju ću ostaviti za neku drugu priču. To je tema koju ja obožavam, ali previše opširna, da Vas ne smaram i ovo je previše.

Ali zato koristim priliku da Vas upozorim da ne mislite da usud Lovrenovića i njegove porodice nema veze sa stećcima. Ne mislim da nekog plašim, samo skrećem pažnju da treba biti jako obazriv i veoma suptilan kad je u pitanju ova tema.

U svakom slučaju kada pristupate stećcima, pristupate mjestima kontakta sa svijetom mrtvih, kako god to predstavili.

Idemo dalje po grobljima,  imamo primjer našeg jevrejskog groblja u Sarajevu.

Jevreji su na lokaciji Debelog brda koristili postojeće stećke da bi ih preoblikovali u nadgrobne spomenike.

Naravno, nećemo sad tvrditi da su stećci jevrejski nadgrobni spomenici. Takodjer, neću ulaziti u razloge očuvanja jevrejskog groblja i povezanost ezoterijskog pristupa vladara Drittes Reich prema stećcima i razloga stvaranja posebne države na našim prostorima za vrijeme njihove vladavine.

Samo ću nabaciti pitanje otkud Keltska boginja mjeseca Arianrhood na stećku ?

Moon goddess

Ili otkud toliko primjera znanja astrologije, Geomantije, principa explozije – implozije i drugih, da ne idem previše u širinu, koji pripadaju opet „takozvanim“ starim znanjima, prisutno na stećcima…

stećak

Na neki volšeban način na ovom stećku Ilirski vojnik  pravi poveznicu sa konstalacijom sazviježdja Orion sa ucrtanom pozicijom Sunca ili nekog drugog objekta.

Nego pustimo to, ovo su svakako neprovjerene stvari, nisam naišao, a volio bih, na naučno istraživanje same tehnologije izrade stećaka.

Po mom skromnom znanju teško da pripadaju srednjem vijeku. Pa čak i da pripadaju, možete zamislite društvo u kojem uprkos neprestanim vojnim prijetnjama, vladari bosanskog kraljevstva ne koriste takvu tehnologiju za utvrdjivanje vlastitih gradova i zaštitu svojih živih stanovnika.

274 utvrdjena grada tadašnjeg bosanskog kraljevsta imamo, a znamo i razloge gradnje ovolikog broja utvrda, vidi spisak: https://damirnadivanu.com/2019/11/06/tvrdjave-srednjovjekovne-bosne/

Onda se otvara novo pitanje.

Da li su onda znanje te tehnologije koristili samo za zaštitu mrtvih ?

Ako su na našim bosanskim grbovima uglavnom prisutna „takozvana“ mitološka bića , što ukazuje na neko drugo znanje tog vremena, iznad bosančicom ispisanih naših današnjih prezimena možda je njima i bilo važnije da se u stećcima sačuva, nešto mnogo dragocjenije.

Tema je neiscrpna, a moram je završiti nekako, pa ću probati ovako :

Kako ja to vidim, Mak nam zorno u Ljeljenima o stećcima išareti :

Bilo mi je krivo što ne odgonetnuše jezika
kojim bi mogli razgovarati sa stablima u šumi
(Njima Ljudima)

Pa donesoše ognjeve i spališe šumu do korijena
te iz nje izletješe vitorozi ljeljeni u trku
(I rastrkaše se na sve četiri strane)

Gonili su ih bezdušno u hajci što je rasla
ali se oni posakrivaše vješto u iskrslo kamenje
(Koje ni vatra ne mogaše da opepeli)

Tu se utisućiše i mladi sad uporno
čekaju da nova šuma naraste i da se ponovo nasele
(U ono okrilje iz zapamćene priče iščezlih otaca i djedova)

A ja se pitam samo jedno, da li je konačno stiglo vrijeme da nova hrastova šuma ponovo izraste…

2 replies on “Ovaj naš, da prostiš stećak

  1. I have to thank you for the efforts you have put in writing this blog. I am hoping to view the same high-grade blog posts from you later on as well. In truth, your creative writing abilities has encouraged me to get my own blog now 😉

    Liked by 1 person

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s